Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Dolaze zbog podataka o Markoviću i Veljoviću * Otpisaćemo dugove za struju, vodu... * u sudaru poginula dva Bosanca * Inspekcija pronašla devet radnika na crno * Iz požara spasio ženu, djecu i rebarca * Dolaze zbog podataka o Markoviću i Veljoviću * Kameron opet konsultuje Brisel
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 03-09-2015

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
N/A:
N/A

Vic Dana :)

Konj se razbolio.
Došao veterinar i pripisao seljaku lijek za konja.
Tri dana da mu daje lijek, ako konju ne bude bolje
morat će ga ubiti.
To čula svinja.
Prvi dan, konju nije bolje, drugi dan također. Priđe
mu svinja i kaže:
"Molim te ustani, moraš ozdraviti" ali konj ne ustaje.
Treći dan - konj ne ustaje.
Svinja ga opet moli, kaže mu da će ga ubiti ako ne
ustane.
Odjednom konj ustaje i polako izlazi iz stale.
Svi se raduju i seljak kaže veterinaru:
"Ovo moramo proslaviti, večeras ću zaklati svinju".

Poanta priče: Ne miješaj se u tuđa posla!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Ljudi i dogadjaji - datum: 2015-09-02 O PORIJEKLU BIJELOG PAVLA, RODONAČELNIKA BJELOPAVLIĆA Predak bio Srbin
Dan - novi portal
Po De­čan­skoj hri­so­vu­lji iz 1330. go­di­ne i ana­li­zi pre­ko 3.000 do­ma­ćin­sta­va u ta­da­šnjem de­čan­skom vla­ste­lin­stvu, mo­že se ja­sno vi­dje­ti da je 90 od­sto ime­na na­se­lja, ali i lič­nih ime­na, bi­lo slo­ven­skog, odo­sno srp­skog po­ri­je­kla, sma­tra Pe­ro Ra­do­njić
U di­je­lu na­uč­ne jav­no­sti u Da­ni­lov­gra­du, ali i ši­re, po­je­di­ni isto­ri­ča­ri po­ve­zu­ju ro­do­na­čel­ni­ka Bje­lo­pa­vli­ća (Bi­je­log Pa­vla) sa Du­ka­đi­ni­ma i čak tvr­de da ima i al­ban­ske kr­vi. Po­vo­dom to­ga u ovom kra­ju po­ve­la se ve­li­ka di­sku­si­ja oda­kle po­ti­ču ta­kvi sta­vo­vi i ko­ji su ar­gu­men­ti za ta­kve tvrd­nje. Pe­ro Ra­do­njić, ku­stos Za­vi­jač­nog mu­ze­ja u Da­ni­lov­gra­du, ka­že da sa­mo ma­ni­pu­la­ci­je o pret­ku Bje­lo­pa­vli­ća mo­gu po­ko­le­ba­ti neo­spor­nu či­nje­ni­cu da je Bi­je­li Pa­vle bio Sr­bin i da je u ove kra­je­ve do­šao sa Ko­so­va i Me­to­hi­je.
– Bi­je­li Pa­vle je ne­sum­nji­vo do­šao sa pro­sto­ra da­na­šnjeg Ko­so­va i Me­to­hi­je i to u 14. vi­je­ku. Taj po­da­tak bio je raz­log da ne­ki isto­ri­ča­ra Bi­je­lom Pa­vlu pri­do­da­ju i ne­srp­ske, od­no­sno al­ban­ske ele­men­te. Me­đu­tim, po De­čan­skoj hri­so­vu­lji iz 1330. go­di­ne i ana­li­zi pre­ko 3.000 do­ma­ćin­sta­va u ta­da­šnjem de­čan­skom vla­ste­lin­stvu, mo­že se ja­sno vi­dje­ti da je 90 od­sto ime­na na­se­lja, ali ilič­nih ime­na, bi­lo slo­ven­skog, odo­sno srp­skog po­ri­je­kla. Mi­li­ca Gr­ko­vić u zna­čaj­nom na­uč­nom po­du­hva­tu o ovom do­ku­men­tu ka­že da su lič­na ime­na jed­na od va­žnih na­ci­o­nal­nih obi­ljež­ja i na osno­vu njih se stva­ra­ju te­ze o na­stan­ku po­je­di­nih na­ro­da. U skla­du sa ti­me i ime­na iz De­čan­ske hri­so­vu­lje tre­ba da po­ka­že ko­ji je ži­va­lja u vri­je­me nje­nog pi­sa­nja na­sta­nji­vao te pre­dje­le. Ana­li­ze su po­ka­za­le da je na ta­da­šnjem pro­sto­ru de­čan­skog vla­ste­lin­stva ži­vje­lo ma­nje od jed­nog pro­cen­ta al­ban­skog sta­nov­ni­štva. A baš iz ta­kvog pro­sto­ra Bi­je­li Pa­vle je do­šao u na­še kra­je­ve – ka­že Ra­do­njić.
Naš sa­go­vor­nik i po­ja­šnja­va za­što se se Bi­je­lim Pa­vlom po­ve­zu­ju ime Du­ka­đin. Po nje­go­vim is­tra­ži­va­nji­ma, Du­ka­đin je bio san­dža­kat na Ko­so­vu i Me­to­hi­je u vri­je­me tur­ske oku­pa­ci­je.
– Za­što se u jed­nom di­je­lu jav­no­sti sa Bi­je­lim Pa­vlom i Bje­lo­pa­vli­ći­ma po­ve­zu­je ime Du­ka­đin? Du­ka­đin­ski san­dža­kat da­ti­ra iz 1462. go­di­ne i ob­u­hva­tao je pod­ruč­je Pe­ći i Đa­ko­vi­ce na po­čet­ku, a pre­ma tur­skom po­pi­su iz 1487. go­di­ne tom san­dža­ka­tu iz­me­đu osta­log pri­pa­da­ju Ska­dar i Peć, ali te gra­ni­ce se go­di­na­ma po­mje­ra­ju. Pre­ma po­pi­su sa kra­ja 16. vi­je­ka, mo­že se za­klju­či­ti da je u sa­sta­vu tog san­dža­ka­ta peć­ki i đa­ko­vič­ki okrug. Ta­da se on pro­sti­rao od Pe­ći do Lje­ša. U Lje­šu je bi­la re­zi­den­ci­ja san­džak-be­ga. U glav­nom pro­stor Ko­so­va i Me­to­hi­je u jed­nom pe­ri­o­du se na­zi­vao Du­ka­đi­nom, pa su i na­ši pre­ci go­vo­ri­li da su iz Du­ka­đi­na. Mi­slim da je to je­dan od raz­lo­ga za­što se ime Bi­je­log Pa­vla po­ve­zu­je sa Du­ka­đi­nom – po­ja­šnja­va Ra­do­njić. On do­da­je da po­vo­dom ove te­me ima do­sta po­da­ta­ka ko­ji se do­volj­no ne ob­ra­đu­ju ili se gu­ra­ju u stra­nu. Jed­na od ne­do­volj­no po­zna­tih či­nje­ni­ca po­ka­zu­je da je i na Ko­so­vu i Me­to­hi­ji po­sto­ja­lo se­lo ko­je se zva­lo Bje­lo­pa­vlić.
– Va­lja is­ta­ći da se u tef­te­ru iz 15. vi­je­ka kao se­lo na Ko­so­vu i Me­to­hi­ji po­mi­nju i Bje­lo­pa­vli­ći. To se­lo i da­lje po­sto­ji u op­šti­ni Peć, ali se da­nas zo­ve Bje­lo­pać, odnsno pr­vo­bit­ni na­ziv je al­ba­ni­zo­van. In­te­re­sant­no je is­tra­ži­ti ka­ko to da se ime Bje­lo­pa­vli­ći u sko­ro isto vri­je­me po­ja­vlju­je na dva uda­lje­na pro­so­tra. Taj po­da­tak po­mi­nje i Pe­tar Šo­ba­jić pri­li­kom is­tra­ži­va­nja o po­ri­je­klu Bje­lo­pa­vli­ća. Ni­je na me­ni da iz na­ve­de­nih po­da­ta­ka fo­r­mi­ran na­uč­ne isti­ne, ali oni ko­ji se ti­me ba­ve ove po­dat­ke ne mo­gu da za­o­bi­đu i mo­ra­ju da ih uklju­če u svo­ja is­tra­ži­va­nja, ka­ko bi na­red­ne ge­ne­ra­ci­je u Bje­lo­pa­vli­ći­ma do­bro zna­le oda­kle im je do­šao pre­dak i ko­jem je na­ro­du pri­pa­dao – za­klju­ču­je Ra­do­njić.
Du­ka­đi­ni vi­jek na­kon Pa­vla
Da Bi­je­li Pa­vle ne­ma ve­ze sa Du­ka­đi­ni­ma sma­tra i Mi­ljan Sta­ni­šić, pu­bli­ci­sta i bje­lo­pa­vlić­ki hro­ni­čar. U tek­sto­vi­ma ob­ja­vlje­nim u Cr­noj Go­ri on je vi­še pu­ta de­man­to­vao taj po­da­tak.
– Oblast iz ko­je je Bi­je­li Pa­vle do­šao me­đu svo­je et­nič­ke srod­ni­ke Sr­be Lu­ža­ne ve­za­na je za Me­to­hi­ju i pro­sto­re iz­me­đu Pe­ći i Pri­zre­na, ko­je se ta­da zva­lo Hvo­sno, a ni­ka­ko za Du­ka­đin, ko­ji je mno­go ka­sni­ji po­jam. Ko­so­vo i Me­to­hi­ja su vje­ko­vi­ma bi­li sko­ro u pot­pu­no­sti oblast na­se­lje­na Sr­bi­ma, što po­ka­zu­je De­čan­ska hri­so­vu­lja iz 1330. go­di­ne. Do­vo­đe­nje Bi­je­log Pa­vla u bi­lo ka­kav kon­tekst sa Du­ka­đi­nom (iz­vje­snim Le­kom) je u pot­pu­no­sti ne­u­te­me­lje­no i bez osno­va. Ple­men­sko ime Du­ka­đi­na is­tra­ži­va­či smje­šta­ju u vre­men­ski okvir 15. vi­je­ka, što či­ni dis­pro­por­ci­ju u od­no­su na Bi­je­log Pa­vla či­tav vi­jek. Isto­rij­ski su po­zna­ta dvo­ji­ca Le­ka iz Du­ka­đi­na, i to Le­ka Ze­ka­ri­je (u pje­smi se po­mi­nje kao Le­ka Ka­pe­tan) i Le­ka Du­ka­đin. Le­ka Za­ka­ri­je je bio vla­ste­lin, a nje­go­vi dvo­ri su bi­li u Da­nju, na pu­tu od Ska­dra pre­ma Pri­zre­nu. Po­gi­nuo je ta­ko što ga je ubio nje­gov va­zal 1444. go­di­ne. Dru­gi je Le­ka Du­ka­đin. On se u dru­goj po­lo­vi­ni 15. vi­je­ka pro­čuo u he­roj­skoj bor­bi pro­tiv Tu­ra­ka. Krat­ko vri­je­me je bio pro­tiv Sken­der­be­ga, a on­da nje­gov ve­li­ki sa­ve­znik u bor­bi Tu­ra­ka. Po­sli­je smr­ti Sken­der­be­ga u Lje­šu taj dio Al­ba­ni­je i ši­re pot­pa­da pot­pu­no pod tur­sku vlast, ko­ja vr­ši isla­mi­za­ci­ju tih pro­sto­ra. Le­ka po­tom bje­ži za Ita­li­ju, a ka­sni­je se vra­ća. Da­kle, ni vre­men­ska, ni­ti bi­lo ko­ja dru­ga osno­va ne mo­že ve­za­ti Bi­je­log Pa­vla za Du­ka­đin­ce – ka­te­go­ri­čan je Sta­ni­šić.
I.M.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"